JEZIČNI DORUČAK br. 58

➡️Zakon i podzakonski akti koji su iz istoga proistekli…
➡️Šaljem vam dokument, isti je potpisan od strane direktora.
➡️Poslao sam zahtjev i isti je odbijen.
➡️Posudila sam knjigu i istu sam već sutradan vratila.
➡️Dječak i njegovi prijatelji igrali su se u parku, a isti su kasnije otišli na sladoled.

❓Ne biste zadnju rečenicu izgovorili tako kako piše, je l’ tako?
(A zašto onda ostale primjere često čujemo u govoru?)

❗U standardnom jeziku često se pridjevi isti, isto, ista upotrebljavaju kao neodređene zamjenice umjesto odgovarajućih osobnih zamjenica (on, ono, ona), pokaznih zamjenica (taj, to; ovaj, ova) ili drugih, boljih izraza: navedeni, spomenuti i sl.
🔴Zašto?
🎯Izrazi s “isti” u standardnom jeziku smatraju se tzv. administrativnim kalkovima. Ovo je kalk iz njemačkog jezika. (Kalk je doslovno prenesen izraz iz stranog jezika koji se nekom svojom odrednicom ne uklapa u standard.)

U hrvatskom standardu izrazi ISTI, ISTO, ISTA su pridjevi i znače:
1. koji je istovjetan sa samim sobom; koji nije drugi (to je ISTI čovjek),
2. koji je vrlo sličan komu (ona je ISTA mama).
PRIDJEVI dolaze uz imenicu, a zamjenicama u rečenici zamjenjujemo nešto/nekoga i sl. ISTI dolazi uz imenicu, ne umjesto zamjenice.
➡️Imamo isti problem. ➡️Stigao je isti čovjek.➡️ Nosimo isti broj odjeće.

Zato je točno:
✔️Zakon i podzakonski akti koji su iz njega proistekli…
✔️Šaljem vam dokument koji je direktor potpisao.
✔️Poslao sam zahtjev i on je odbijen.
✔️Posudila sam knjigu i već je sutradan vratila.
✔️Dječak i njegovi prijatelji igrali su se u parku, a prijatelji (oni) su kasnije otišli na sladoled.

U gornjim se rečenicama lako potkradu i značenjske, sintaktičke i stilističke pogreške pa treba paziti i na kontekst. Npr. netočno je reći “od strane direktora”; “kroz proceduru izglasavanja”; nepotrebno je napisati “Šaljem vam”; treba paziti na izricanje suprotnosti i odnose među riječima u rečenicama jer je lako reći ono što niste namjeravali… No, to su lektorske brige😉.

ISTI nije isto što i JEDNAK.
JEDNAK se od nekoga ili nečega NE razlikuje.
✔️Sestra je ista teta. Čak su i jednake visine!
✖️Sestra je jednaka teti. Čak su i iste visine!

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

✖️On je stručnjak financijske pismenosti.
➡️on ne može biti stručnjak čega, nego stručnjak ZA ŠTO.
Točna je rečenica: On je stručnjak ZA financijsku pismenost.
❓Zašto?

🎯Stručnjak je osoba koja je nekom vrstom školovanja stekla znanja i vještine potrebne za rad u nekoj struci.
S obzirom na to da već značenje imenice kazuje da stručnjak ima znanja i vještine ZA nešto, netočno je reći da je netko stručnjak nečega.
✔️Ona je stručnjakinja za kreativno pisanje.
… za timsko planiranje.
… za prevođenje pravnih akata.
… za poslovno mentoriranje.

ALI:✔️Ona je profesorica matematike. (I stručnjakinja za razlomke😉.)
❓Zašto?
Profesorica je titula koja se dobiva diplomom i zbog tog (šireg) značenja točno je reći da je netko profesor nečega, a stučnjakinja je za razlomke jer ima matematičke vještine potrebne za rad. (On je injženjer strojarstva… (jezično, priča je ista…) i stručnjak za neko područje iz svoje struke.)

❗Sinonimi za “stručnjak” su “ekspert” i “specijalist”.
“Ekspert” se u jeziku ponaša isto kao “stručnjak”, a “specijalist” ima dva značenja:
1. stručnjak u užem području djelatnosti (Marin je specijalist za kazneno pravo.) i 2. osoba koja je završila specijalizaciju za određeno područje svoje struke (Lana je specijalistica opće medicine.)

💘Suprotnica stručnjaku je laik🙂.

🎯Mene preplavljuju informacije o osobama koje su stručnjaci pismenosti raznih, stručnjaci komunikacija svakojakih, eksperti mentorstva mnogima, experti coachinga prisutnosti, stručnjaci terapija s riječima…
i sve se to događa zbog, pogodili ste💘, sveprisutnosti tekstova koje ne piše čovjek. (Svjesnost nije struka🙂.)

😉Vjerujem da nisam jedina koja, kad ugleda npr. najavu radionice stručnjaka pisanja CV (i ovo je krivo😉), pomisli da se radi o laiku.

🪟Jezik je prozor u svijet. (A kroz zamagljeni se prozor ne vidi bogatstvo okoliša.)

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

JEZIČNI DORUČAK br. 56

MUKE PO PLEONAZMIMA:

U rečenici: Prošla je godina dana od vremenskog razdoblja kad smo se često puta sretali po petnaestak puta tjedno. 4 su semantičke pogreške (i jedna leksička).
Glavnu riječ vode pleonazmi, suvišno gomilanje riječi sličnog ili istog značenja.

Ovakvi i slični primjeri zavladali su posvuda. Predmnijevam -; da je to zato što neki smatraju da pisanjem/govorenjem više riječi odaju dojam učenosti. Ne želim ulaziti u antroplošku problematiku, dajem jezično objašnjenje:

– godina dana je nepotreban izraz; dovoljno je reći godina jer riječ godina znači vrijeme načinjeno od dana  (dani su utkani u godinu)

– vremensko razdoblje je nepotreban izraz; treba reći razdoblje jer riječ razdoblje znači dio vremena  (vrijeme je utkano u razdoblje )

– često puta je nepotreban izraz; dovoljno je reći često jer označava nešto što se ponavlja s vremena na vrijeme, ponekad  (puta je utkano u često )

– po petnaestak puta je nepravilno; po je prijedlog kojemu u ovom izrazu nije mjesto, a petnaestak znači nešto što se ponavlja oko petnaest puta (ponavljanje je utkano u petaestAK)

TOČNA REČENICA GLASI: Prošla je godina od razdoblja kad smo se često sretali petnaestak puta tjedno.

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

Dojma sam da se ne razumijemo!
Jako često čujem i čitam da “smo dojma”.

Zašto je ovaj nezgrapan izraz ušao u upotrebu? Ne znam, mogu samo pretpostaviti i zaključiti da je to vrlo vjerojatno zato što važnost o jasnoći jezika pada na niske grane. Ali, nećemo sada o tome…

Jeste li dojma da vas svi nečemu uče?
Kako vam zvuči ova rečenica?
Ja sam vječni optimist i nadat ću se da prosječni govornik čuje da ovo zvuči nikako. Ne zvuči uopće jer ne bi trebalo niti biti izgovoreno i/ili napisano u ovakvom obliku.

Dojam u hrvatskom jeziku možeš steći i možeš ga imati i možeš ga ostaviti. Može biti dobar ili loš. Može biti i prvi. I možeš ga zamijeniti sinonimima: učinak i/ili impresija.
I to je to.

Ne možeš “biti dojma”.

Rečenica: ✖️Dojma sam da se ne razumijemo. je nepravilna. Pravilno je:
✔️Imam dojam da se ne razumijemo.
Rečenica: ✖️Stvorila sam dobar dojam o tome. je nepravilna. Pravilno je:
✔️Stekla sam o tome dobar dojam.

✔️Kakav je vaš dojam?
✔️Ostavila si dojam na prisutne.
✔️Imam dobar dojam.
✔️Oduvijek vjerujem svom prvom dojmu.

Što mislite, je li točno napisan tekst važan za prvi dojam? A za drugi?
Budite sigurni i točni, budite veseli i jasni, ali nemojte biti dojma da jezik nije važan. Važan je, s pomoću njega crtate svoju sliku u javnosti.

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

Je li domjenak Božićni ili božićni? Je li domijenak ili domjenak? Kako se izgovara? A što je s adventom? Ili nečim Adventskim? Možda je Došašće. Ili je došašće?

Pravila su jasna:
➡️posvojni pridjevi pišu se malim slovom pa je sve što pripada Božiću božićno, a ne Božićno
➡️Božić je ime blagdana i piše se velikim početnim slovom
➡️advent i došašće su nazivi za razdoblje u godini i pišu se malim slovom
➡️posvojni pridjev od advent je adventski, a imenica došašće nema pridjev
➡️domjenak nema -ije-
➡️ne postoji pridjev: adventni.

Točno je: Hoćete li doći na božićni domjenak?
Je li to adventska svijeća?
Biste li se pridružili božićnom slavlju?

ALI: Idete li na Advent u Zagrebu?

JER je Advent u Zagrebu naziv manifestacije i piše se velikim početnim slovom.
Netočno je reći/napisati: Zagrebački (ili zagrebački) advent (ili Advent) jer je naziv: ✔️Advent u Zagrebu!
Usporedite: ✔️Cvjetnica u Vatikanu/✖️vatikanska Cvjetnica

Kako naglašavamo advent i došašće?
Izgovara se àdvent, dakle naglasite PRVI SLOG (i to kratko i uzlazno),
kao i: àdventski,
i: došášće, naglasite srednji (DRUGI) slog (i to dugo i uzlazno).
i: dòmjenak, naglasite PRVI SLOG (i to kratko i uzlazno).
U lokalnim govorima često izgvoramo domjEnak, naglašavajući srednji slog, odn. -e.

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

JEZIČNI DORUČAK br. 53

Kako pišemo kratice imenica gospođa i gospodin?

PRAVILNO JE pisati: gđa i gosp. ili g.

gđa je kratica koja se ne piše s točkom i sklanja se:
gđa Vidić, gđe Vidić, gđi Vidić, gđu Vidić…

gđa, gđica i kratice preuzete iz stranih jezika (don, fra) pišu se bez točke.

Samo se gđa i gđica sklanjanju. (❎donu Petru, ✅don Petru)

Imenica gospodin krati se kao: gosp. ili g.

Piše se s točkom (kao i ostale kratice u hrvatskom standardnom jeziku (osim iznimaka, naravno).

Hoće li doći gosp. Jurić? Jeste li sreli g. Jurića? Razgovarala sam s gosp. Jurićem.

Muško prezime sklanja se, ali kratica ne mijenja oblik i uvijek zadržava točku.

Nepravilni oblici koje susrećem posvuda su slični ovima:
gosp. Matić, G. Jurić, Gosp. Jurić, Poštovani g-dine Matić, gdine Jurić, Gdine Jurić, G-dine Jurić, g-dine Matić;
gđa Vidić, gđicu Vidićevu, gđ-om Vidić, gđic-u Vidićevu.

Na plakatu je pogrešno i: Bude li došla… jer futur drugi (bude došla) upotrebljava se samo u složenim rečenicama. O tome u nekom sljedećem Jezičnom doručku.

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

Je li točno reći: OBEĆAJEM ti ili OBEĆAVAM ti?

Gotovo uvijek čujem obećajem… a trebalo bi reći: OBEĆAVAM!

Glagol OBEĆATI je svršenog vida i prezent je: ja OBEĆAM, ti OBEĆAŠ…

Glagol OBEĆAVATI nesvršenog je vida i prezent je: ja OBEĆAVAM; Ti mi to OBEĆAVAŠ već tri dana.

ZAŠTO govorimo pogrešno?
Govornici su glagol OBEĆAVATI povezali sa sličnim glagolima, npr. s POZNAVATI, PREPOZNAVATI, DODAVATI… jer ima isti nastavak, ALI postoji razlika u tzv. prezentskim osnovama čime vas, naravno, neću mučiti.

Osnove se razlikuju pa je od navedenih glagola prezent: poznajem, prepoznaješ, dodajemo… ali ne i od našeg malog “problematičnog” glagola.

➡️OBEĆAVATI ima istu prezentsku osnovu kao npr. PRIBLIŽAVATI, POVEĆAVATI, POPUNJAVATI.. i s pomoću nje tvori se prezent koji glasi: približavam, povećavate, popunjavamo…
OBEĆAVA mi to od četvrtka.
OBEĆAVAM vam da ne biste požalili kad biste se prijavili na JEZIČNU UČIONICU NA MREŽI.

Dakle, nemojte nikome reći da obećajete, nego da obećavate.

JEZIČNI DORUČAK je tvoja tjedna doza jezičnih pravila.
Ako imaš neko pitanje za tjednu dozu – napiši mi!
Ako trebaš LEKTURU NA TANJURIĆU – javi mi se!

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

DOBIVATI!
Dobivam poruke. Ona dobiva odgovore svaki put kad pita.

U hrvatskome jeziku postoje tzv. nestandardizirani infinitivi, oni koji se upotrebljavaju u različitim vrstama govora, ali nisu dio standardnog jezika. Takav je i infinitiv dobijati.
Dakle, netočno je reći: Dobijam poruke.

Točni oblici infinitiva u prezentu su: DOBIVAM, DOBIVAŠ, DOBIVA…

MEJLOVE ili MAILOVE?
e-MAILOVE, e-POŠTU…

Ako želite upotrijebiti pojam e-mail, trebate ga napisati ukošeno jer se za ovu riječ primjenjuje pravopisno pravilo: strane riječi pišu se ukošeno!
U hrvatskom standardu upotrebljava se pojam e-pošta.
Čak i kada pišete e-POŠTA, e će ostati malo jer je kratica.

Jedna zanimljivost: pitala sam Prijatelja Chat-GPT-ja o ovome gore i jedino je zamijetio da je dobijam pogrešno, ne zna da je pogrešno i mejlovi, i svaki puta…
a ne zna ni objasniti zašto je tako.
Ljudi znaju!
Stručnost je nezamjenjiva. Alati su super, ali ih treba znati koristiti. Točka, točka, točkica.

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.

Vidimo se KROZ tri sata. Sve ćemo se dogovoriti KROZ razgovor. To ćemo se dogovoriti KROZ dodatna rješenja.

Sve gore navedene rečenice su netočne zbog pogrešne upotrebe prijedloga KROZ.

Prijedlog KROZ se najviše upotrebljava za izricanje nekog prostornog značenja:

Iziđi KROZ lijeva vrata.

Htjeli su pobjeći KROZ prozor.

❗NE upotrebljava se za izricanje vremena, načina ili sredstva.

➡️U vremenskom značenju upotrebljavaju se prijedlozi TIJEKOM ili ZA:
❌Vidimo se KROZ tri sata. ✅Vidimo se ZA tri sata.
❌Sve ćemo se dogovoriti KROZ razgovor.✅… TIJEKOM razgovora.
❌Što se događalo KROZ povijest?✅… TIJEKOM povijesti?

➡️Za izricanje načina ili sredstva upotrebljava se imenska riječ u INSTRUMENTALU:
❌To ćemo dogovoriti KROZ dodatna rješenja.✅… dodatnIM rješenjIMA.
❌Riješili su to KROZ razgovor. ✅… razgovorOM.

KROZ se zadržao u nekim frazemima:
✅Priznala je KROZ SUZE. Rekao je to KROZ SMIJEH.
Ako biste gornje frazeme zamijenili instrumentalima, promijenili biste značenje:
✅Priznala je KROZ SUZE. znači Priznala je plačući. A ✅Priznala je SUZAMA. znači Priznala je s pomoću suza; priznala je i usput plakala.

❣️KROZ nekada treba navezak -A:
➡️Glavom KROZA zid. i Glavom KROZ zid.
➡️Gledao je KROZA ME. Gledao je KROZ MENE.

The post first appeared on KREATIVNE NIJANSE – uređivanje i lekture knjiga, ghostwriting, jezični savjeti, jezične učionice.