Jezične muke po prilozima češće su nego što prosječan govornik prosječno može pomisliti, iako vjerujem da se mnogi ove lekcije sjećaju još iz osnovne škole.

Mjesni prilozi GDJE, KAMO i KUDA imaju različita značenja i zato i različite uloge u rečenicama. Često u razgovornim i lokalnim oblicima pitamo: Di ideš? pa onda i u standard ubacujemo: Gdje ideš? ALI to nije točno.

GDJE upotrebljavamo za imenovanje mjesta gdje se nešto nalazi/događa; za nešto što je statično: GDJE SI BILA? (Na trgu. Stajala sam na šetnici. Na mjestu gdje neću osjetiti jutrošnji vjetar.)

KUDA koristimo za imenovanje SMJERA KRETANJA; dolazi samo uz glagole kretanja: KUDA si hodala? (Onom ulicom lijevo pa onda putem kroz park.)

KAMO imenuje ODREDIŠTE, CILJ KRETANJA: KAMO ideš? (U školu. Na faks. U Pariz.)

Piše li se GDJEGOD ili GDJE GOD?
Piše se i jedno i drugo, ali značenje je različito.
GDJEGOD znači negdje. (Pospremi to gdjegod.)
GDJE GOD znači bilo gdje. (Pospremi to gdje god ti je zgodno.)

O složenim prilozima ćemo neki drugi put…